Enciklopedija sisara

Setifer - (Froriep, 1806) - veliki ježasti tenrek

Afrosoricida — Autor sisari @ 16:09

Setifer setosus (Schreber, 1778)

Veliki ježasti tenrek, veliki madagaskarski jež ili sokina pripada familiji Tenrecidae. Jedina je vrsta roda Setifer. Naseljava suptropske ili tropske suve, kao i vlažne nizijske i planinske šume, sušne savane, vlažne savane, suptropsku i tropsku suvu i vlažnu žbunastu vegetaciju, suptropske ili tropske nizijske i brdske livade, seoske bašte i urbana područja.

Setifer setosus range map.svg


Tenrec - Lacépède, 1799 - obični tenrek

Afrosoricida — Autor sisari @ 16:17

Tenrec ecaudatus (Schreber, 1778)

Bezrepi tenrek, poznat i kao obični tenrek, jedini je član roda Tenrec. Prirodno stanište mu je na Madagaskaru, ali su introdukovani na Komorskim ostrvima, Mauriciusu, Rinjonskim i Sejšelskim ostrvima. Naseljava suptropske ili tropske suve, kao i vlažne nizijske i planinske šume, sušne savane, vlažne savane, suptropsku i tropsku suvu i vlažnu žbunastu vegetaciju, suptropske ili tropske nizijske i brdske livade, obradiva zemljišta, pašnjake, plantaže, seoske bašte i urbana područja.

Bezrepi tenrek je najkrupniji pripadnik familije Tenrecidae. Telo mu je dužine 26 do 39 cm, težine 1.5 do 2.5 kg. Krzno je sivo do crvenkastosive boje, sa dugim oštrim bodljama. Osim sitnih beskičmenjaka koje nalazi među lišćem, lovi žabe i miševe. Kada je ugrožen, vrišti i podiže bodlje, skače, napada i ujeda. Odmara u gnezdu od trava i lišća ispod kamenja, panja ili žbunja. Leglo broji i do 32 mladunca, prosečno 15-20. Bremenitost traje 50-60 dana. Dok su mali imaju crno bele pruge. Iako se nazivaju bezrepi, ipak imaju mali rep duzine 1-1.5 cm.

Tenrek je prvi poznati sisar koji hibernira duži period. Mogu hibernirati i do devet meseci. Verovatno im je duga hibernacija omogućila preživljavanje kataklizme koja je ubila dinosauruse. :)

Tenrec ecaudatus range map.svgCommon tenrecCommon tenrec, side viewCommon tenrec foraging at nightCommon tenrec which has been hunted for food


Chrysochloridea Broom, 1915 - Chrysochloridae Gray, 1825 - zlatne krtice

Afrosoricida — Autor sisari @ 16:11

Zlatne krtice su sitni, insektivorni rijući sisari koji naseljavaju sever Afrike. Razlikuju se od pravih krtica, a liče na njih zbog konvergentne evolucije. Poseduju izuzetnu sličnost sa torbarskim krticama Australije.

Zlatne krtice skoro isključivo zive podzemno, ispod livada, šuma, pustinja ili planinskih terena. Kao nekoliko drugih burrowing sisara sa slicnim načinom života, imaju kratke noge sa moćnim kopajućim kandžama, veoma gusto krzno koje odbija prljavštinu i vlagu, i tvrđu kožu posebno na glavi. Oči su im nefunkcionalne, pokrivene kožom i krznom, uši su sićušni otvori i, kao i torbarske krtice, imaju uvećanu kožnu platformu koja im štiti nozdrve. Njihovo primarno čulo je čulo dodira, a delimično su osetljivi i na vibracije koje ukazuju na opasnost.

Taupe doree.jpg

Veličina im varira od 8 do oko 20 cm. Imaju mišićava ramena i uvećanu treću kandžu na prednjim stopalima koje im omogućavaju kopanje, nemaju peti prst, a prvi i četvrti su zakržljali; zadnja stopala imaju svih pet prstiju i presvučena su plovnom kožom koja omogućavaju efikasno lopatanje unazad zemlje koja je iskopana prednjim kandžama. Hrane se sitnim insektima, koje lociraju čulom sluha. Grantova zlatna krtica (Eremitalpa granti) pređe 6 km svake noći u potrazi za hranom.

Dok pustinjske vrste prosto plivaju kroz  pesak, sve druge vrste grade stalne tunele i do 1 metra ispod zemlje. Zemlja koju iskopaju ostaje u hodnicima ili je izguraju na površinu zemlje (krtičnjaci). Tokom ekstremnih vrućina i hladnoće, povlače se na dubine oko 50 cm i ulaze u stanje torpora.

Ženke rađaju jedno do tri bezdlaka mladunca u gnezdu obloženim travom, u sistemu kanala. Razmnožavaju se tokom cele godine. Odrasli žive samostalno. Svoju teritoriju mogu agresivno braniti od uljeza, posebno u vreme oskudice.

Imaju posebno efikasne bubrege i većina vrsta i nema potrebu za vodom. Kao i tenreci, poseduju kloaku.

Od 21 vrste, ne manje od 11 su kritično ugrožene. Glavni uzroci su iskopavanje peska, povećana urbanizacija, lov od strane domaćih mačaka i pasa.

Klasifikovani su kao pripadnici reda Insectivora, mada su mnogi autori zadržali ovakvu klasifikaciju. Neki svrstavaju zlatne krtice sa tenrecima u red Tenrecomorpha, dok ih drugi svrstavaju u red Afrosoricida.

  • ORDER AFROSORICIDA
    • Podred Tenrecomorpha
      • Familija Tenrecidae: tenreci, 34 vrsta, 10 rodova
    • Podred Chrysochloridea
      • Familja Chrysochloridae
        • Podfamilija Chrysochlorinae
          • Carpitalpa
          • Chlorotalpa
          • Chrysochloris
          • Chrysospalax
          • Cryptochloris
          • Eremitalpa
        • Podfamilija Amblysomina
          • Amblysomus
          • Calcochloris
          • Neamblysomus

 

Carpitalpa - Lundholm, 1955 - Arendsova zlatna krtica

Afrosoricida — Autor sisari @ 16:19

Carpitalpa arendsi (Lundholm, 1955)

Arendsova zlatna krtica nalazi se u Mozambiku i Zimbabveu. Naseljava umerene šume, suptropske ili tropske sušne, kao i vlažne planinske šume; umerene, suptropske ili tropske suve nizijske livade, obradive površine, pašnjake, plantaže, seoske bašte, urbana područja i introdukavanu vegetaciju. Ugroženi gubitkom staništa. Ranjiva vrsta.

Jedina je vrsta roda Carpitalpa. Nekada je svrstavana u rod Chlorotalpa.

Arend's Golden Mole area.png

 


Chlorotalpa - Roberts, 1924

Afrosoricida — Autor sisari @ 16:25
Chlorotalpa je rod familije Chrysochloridae. Sadrži dve vrste:

Chlorotalpa duthieae (Broom, 1907)

Datiova zlatna krtica je endemit južne Afrike. Naseljava suptropske ili tropske vlažne nizijske šume, vlažne savane, umerene livade, obradive površine, pašnjake, ruralne bašte, urbana područja i introdukovanu vegetaciju. Ugroženi su gubitkom staništa. Ranjiva vrsta.

Duthie's Golden Mole area.pngFirst slide

Chlorotalpa sclateri (Broom, 1907)

Sklejterova zlatna krtica nalazi se u Lesotu i Južnoj Africi. Naseljava suptopsku ili tropsku sušnu žbunastu vegetaciju, kao i žbunove mediteranskog tipa, umerene livade, obradive površine, pašnjake, ruralne bašte i urbana područja.

Sclater's Golden Mole area.png

 

 


Chrysochloris - Lacépède, 1799

Afrosoricida — Autor sisari @ 20:04

Chrysochloris je rod sisara familije Chrysochloridae. Rod broji tri vrste:

  • podrod Chrysochloris
    • Chrysochloris asiatica
    • Chrysochloris visagiei
  • podrod Kilimatalpa
    • Chrysochloris stuhlmanni

Chrysochloris asiatica Linnaeus, 1758

Kapska zlatna krtica naseljava neka jugozapadna područja Južne Afrike.

Cape Golden Mole area.png

Chrysochloris visagiei (Broom, 1950)

Visadžijeva zlatna krtica je endemit južne Afrike. Nema dovoljno podataka o njihovoj ugroženosti.

Visagie's Golden Mole area.png

Chrysochloris stuhlmanni Matschie, 1894

Stulmenova zlatna krtica se nalazi u Kamerunu, Demokratskoj Republici Kongo, Keniji, Tanzaniji i Ugandi. Naseljava suptropske ili tropske vlažne planinske šume, brdsku žbunastu vegetaciju, kao i žbunsku vegetaciju mediteranskog tipa, suptropske ili tropske suve nizijske i brdske livade, obradive površine i pašnjake.

Stuhlmann's Golden Mole area.png


Chrysospalax - Gill, 1883

Afrosoricida — Autor sisari @ 20:20

Chrysospalax je rod sa dve endemične vrste Južne Afrike. 

Chrysospalax villosus (A. Smith, 1833)

Grubodlaka zlatna krtica naseljava umerena žbuništa, umerene livade, obradive površine, pašnjake, plantaže, seoske bašte i urbana područja. Ugroženi gubitkom staništa. Ranjiva vrsta.

Rough-haired Golden Mole area.png

Chrysospalax trevelyani (Günther, 1875)

Džinovska zlatna krtica je ugrožena vrsta zlatnih krtica čije je prirodno stanište šuma Istočne Kapske Provincije u Južnoj Africi. Duga 25 cm, tamno čokoladne boje na leđima i belog trbuha. Kandže i ivice usana su bele boje.

Giant Golden Mole area.png

 

Cryptochloris (Shortridge & Carter)

Afrosoricida — Autor sisari @ 13:17

Cryptochloris je rod zlatnih krtica sa dve vrste.

De Wintonova zlatna krtica (Cryptochloris wintoni je endemit Južne Afrike. Naseljava suptropske ili tropske sušnu žbunastu vegetaciju kao i vegetaciju mediteranskog tipa, kao i peskovite shores. Kritično ugrožene gubitkom staništa.

 De Winton's Golden Mole area.png

Van Zilova zlatna krtica (Cryptochloris zyli) je endemit Zapadne Kapske Provincije, Južna Afrika. Ugrožena vrsta zbog gubitka staništa.

Telo im je dužine oko 8-9 cm i teži oko 20–30 g. Žive u priobalnom pescanom pojasu i susednim peskovitim oblastima. Obično se rađaju dva mladunca, ponekad jedno. Hrane se raznim beskičmenjacima, kao i beznogim gušterima (dužine do 20 cm). Kopaju tunele blizu površine zemlje.

Ugrozena je kontinuiranim gubitkom stanista. Na primer, iskopavanjem obalnih dina za dijamante može dovesti do narušavanja staništa. 

 Van Zyl's Golden Mole area.png

Normal 0 21 false false false SR-CYR X-NONE X-NONE

Eremitalpa (Roberts, 1924)

Afrosoricida — Autor sisari @ 13:35

Grantova zlatna krtica (Eremitalpa granti) jedina je vrsta roda Eremitalpa.

Ima dugo svilenkasto krzno, sive boje kod mladunaca a peščano kod starijih jedinki. Sa duzinom 7.5 do 9 cm i tezinom 15 do 25 g, najsitniji je član vrste. 

Žive na zapadnim obalama Južne Afrike i na jugozapadu Namibije. Prirodno staniste su im sušna staništa, uglavnom  pescane pustinje.

Za razliku od mnogih zlatnih krtica, grantova zlatna krtica retko gradi trajuće tunele. Plivaju kroz pesak ispod ili na povrsini, dok traže hranu. Uglavnom su noćne zivotinje, danju odmaraju u malim jamama ispod senke biljaka. Solitarne životinje. 

Pored termita i drugih beskicmenjaka, ishrana im se sastoji od reptila kao sto su skinkovi.

Na IUCN listi nalazi se blizu ugrozenosti. Veoma specijalizovana vrsta koja je veoma osetljiva na destrukciju stanista.

Broji dve podvrste:  E. g. granti i E. g. namibensis

 

Grant's Golden Mole area.png

 

 

Normal 0 21 false false false SR-CYR X-NONE X-NONE

Amblysomus (Pomel, 1848)

Afrosoricida — Autor sisari @ 15:02

Amblysomus je rod zlatnih krtica familije Chrysochloridae. Ukljucuje sledece vrste:

  • Amblysomus corriae
  • Amblysomus hottentotus
  • Amblysomus marleyi
  • Amblysomus robustus
  • Amblysomus septentrionalis

 

Amblysomus je rod zlatnih krtica familije Chrysochloridae. Ukljucuje sledece vrste:

  • Amblysomus corriae
  • Amblysomus hottentotus
  • Amblysomus marleyi
  • Amblysomus robustus
  • Amblysomus septentrionalis

 

 

Članovi ovog roda nalaze se u Južnoj Africi, a neke su nadjene i u Svazilendu i Lesotu. 

Amblysomus corriae - finbos zlatna krtica

Finbos zlatna krtica je endemit Južne Afrike.

Njeni prirodna staništa su Finbos mediteranska žbunasta vegetacija, umerene šume,, suptropske ili tropske vlažne nizijske šume, vlažna savana , umerena žbunska vegetacija, umereni pašnjaci , suptropski ili tropski suvi ravničarski pašnjaci, peskovite obale, obradivo zemljište, pašnjaci, plantaže, seoske bašte, urbane zone i introdukovana vegetacija.

Ugroženi gubitkom staništa.

Finbos stanište možete pogledati na linku  https://en.wikipedia.org/wiki/Fynbos

Fynbos Golden Mole area.png

Amblysomus hottentotus

Hotentot zlatni krtica se  nalazi u Južnoj Africi, Svazilendu i eventualno u Lesotu. Njena prirodna staništa su umerene šume, suptropske ili tropske suve šume, suptropske ili tropske vlažne nizijske šume, suva savana, vlažna savana, suptropska ili tropska suva žbunasta vegetacija, žbunasta vegetacija mediteranskog tipa, umerene livade, suptropske ili tropske suve ravničarske livade, suptropski ili tropski visijski pašnjaci, peščane obale, obradivo zemljište, pašnjac , plantaže, seoske bašte, urbana područja  i introdukovana vegetacija.

Hottentot Golden Mole area.png

Amblysomus marleyi

Marlei zlatni krtica osim u Južnoj Africi, verovatno se nalazi i u Svazilendu. Ona je odvojen od vrste Amblisomus hottentotus. Klasifikovana je kao ugrožena u IUCN crvenoj listi ugroženih vrsta.

Gornji delovi tela su tamno crvenkasto-braon,a  donji deo tela braon do narandžasto-braon . Težina tela meri 30-34 grama.

Ova vrsta je poznata iz samo dva izolovana naselja na istočnim obroncima planine Lebombo u KvaZulu-Natal, Južna Afrika . Uglavnom se nalaze u autohtonim šumama i vlažnim livadama, a ponekad u baštama. Glavna pretnja po opstanak je degradacija staništa.

Marley's Golden Mole area.png

Amblysomus robustus

Robustna zlatna krtica je endemit Južne Afrike. Njihovo prirodno stanište su umerene šume, suptropske ili tropske vlažne nizijske šume , umerena žbunasta vegetacija, suptropska ili tropska suva žbunasta vegetacija, umereni pašnjaci, suptropski ili tropski suvi ravničarski pašnjaci, obradivo zemljište, pašnjaci, plantaže, seoske bašte, urbane sredine i introdukovana vegetacija.

Ranjiva vrsta. Glavna pretnja po opstanak je gubitak staništa.

Robust Golden Mole area.png

Amblysomus septentrionalis

Veld zlatna krtica (Veld - tip južnoafričke livade) nalazi se u Južnoj Africi i Svazilendu. Njihovo prirodno stanište su umerene šume, suptropske ili tropske suve šume, suptropske ili tropske vlažne nizijske šume, suptropske ili tropske vlažne planinske šume, vlažne savane, umerena žbunska vegetacija, umerene livade, suptropski ili tropski suvi nizijski pašnjaci, oranice, pašnjaci , plantaže, seoske bašte, urbane sredine i introdukovana vegetacija . Preti im gubitak staništa.

 
Highveld Golden Mole area.png

Normal 0 21 false false false SR-CYR X-NONE X-NONE


«Prethodni   1 2

Powered by blog.rs