Enciklopedija sisara

Sminthopsis Thomas, 1887 - dunarti

Marsupialia - torbari — Autor sisari @ 10:54

Dunarti su krzneni uskonogi torbari veličine miša, članovi roda Sminthopsis. Uglavnom su insektivorni. Y hromozom mužjaka dunarta ima samo 4 gena, što ga čini najmanjim poznatim Y hromozomom među sisarima.

Rod broji 21 vrstu, sve u Australiji i neke u Novoj Gvineji:
  • Rod Sminthopsis
    • S. crassicaudata grupa vrsta
      •  Sminthopsis crassicaudata
    • S. macroura grupa vrsta 
      • Sminthopsis bindi
      • Sminthopsis butleri
      • Sminthopsis douglasi
      • Sminthopsis macroura
      • Sminthopsis virginiae
    • S. granulipes grupa vrsta 
      • Sminthopsis granulipes
    • S. griseoventer grupa vrsta 
      • Sminthopsis aitkeni
      • Sminthopsis boullangerensis
      • Sminthopsis griseoventer
    • S. longicaudata grupa vrsta 
      • Sminthopsis longicaudata
    • S. murina grupa vrsta 
      • Sminthopsis archeri
      • Sminthopsis dolichura
      • Sminthopsis fulginosus
      • Sminthopsis gilberti
      • Sminthopsis leucopus
      • Sminthopsis murina
    • S. psammophila grupa vrsta 
      • Sminthopsis hirtipes
      • Sminthopsis ooldea
      • Sminthopsis psammophila
      • Sminthopsis youngsoni

Sminthopsis crassicaudata (Gould, 1844)

Debelorepi dunart jedan je od najsitnijih karnivornih torbara sa dužinom tela 60–90 mm i repa od 45–70 mm i težinom koja varira između 10-20 grama.

Naseljava različite tipove staništa. Na severoistoku Viktorije moše se naći u travnatim šumama i žbunovima. Podvrsta  S. c. crassicaudata u nacionalnom parku u Kvinslendu, S. c. ferruginea u Južnoj Australiji, kao i S. c. centralis. Mogu se naći u većini pustinja Australije.

Staništa u kojima se ova vrsta može naći uključuju proređene pašnjake, otvorene žbunjake i farme gde postoji znatan deo ogoljenog zemljišta.

Razmnožavaju se od jula do februara. Trudnoća traje 13 dana a mladi, kojih ima 7-8, ostaju u torbi 70 dana. Obično imaju dva legla godišnje, a ženke se ne pare tokom prve godine. Prosečna dužina života za ženke je 18 meseci, a za mužjake 15 meseci. 

Ishrana uključuje insekte, pauke, sitne gmizavce i vodozemce. Magacionira masti u repu za vreme nedostatka hrane. 

Preživljavaju u ekstremnim, polusušnim sredinama. Noćni su. Svake noći pojede hranu sopstvene težine. Odlikuju se dnevnim torporom, čak i tokom perioda dojenja. 

Tokom niskih temperatura dele gnezda sa vrstama pacova, kao što su kućni miševi, što je neobično jer iste i love tokom ekstremnih uslova. 

File:Sminthopsis crassicaudata 3.jpg

Sminthopsis bindi Van Dyck, Woinarski & Press, 1994

Kakadu dunart blisko je srodan karpentarijskom dunartu. Dužine tela 50-85mm, repa 60-105mm, a težine 10-25g, spada u dunarte srednje veličine. Sive je boje, boje đumbira na gornjim delovima i trbuhu i belih stopala. 

Naseljava kraj Severne Teritorije oko nacionalnog parka kakadu, a preferira stenovite šume brdskih područja. Hrani se artropodama (insekti, pauci).


Sminthopsis butleri (Archer, 1979)

Karpentarijski dunart poznat i kao Batlerov dunart sličan je bliskom srodniku kakadu dunartu po boji krzna. Dužina tela meri 75-88m, a rep 72-90mm. Teži 10-20gr zavisno od raznih faktora uključujući pol, dostupnost hrane npr.

Nalazi se u ograničenoj oblasti u Zapadnoj Australiji i ostrvima Severne Teritorije. Stanište im se sastoji od šuma eukaliptusa i melaleuke sa peskovitim zemljištem. Prisutni su i u Novoj Gvineji gde se nalaze u pašnjacima i savanama na zapadu ostrva.

Ranjiva su vrsta. 

Sminthopsis douglasi (Archer, 1979)

Dunart Džulije Krik meri 160–240 mm totalne dužine. Teži između 40-70g. Leđnja strana tela mu je mrkožuta, trbušna je bela. Vrsta ima mrku trouglastu šaru oko očiju i nosa, a tamnu prugu na vrhu glave. U repu magacioniraju masti.

Nalaze se u Kvinslendu. Bodljikave akacije su glavna pretnja za njihovo stanište jer uništavaju autohtone pašnjake. Kultivacija i introdukovane životinje im takođe ugrožavaju stanište.

Tokom sušne sezone, sklanjaju se u pukotine zemljišta, a tokom vlažne sezone ispod vegetacije. Hrane se insektima i sitnim kičmenjacima.

Skoro ugrožena vrsta zbog akacije i introdukovanih predatora kao što su mačke i lisice.

File:Sminthopsis douglasi.jpg

Sminthopsis macroura (Gould, 1845)

Dunart prugastog lica ima tamnu prugu između ušiju do njuške. Celokupna dužina tela meri 155-198 mm, a teži 15-25 grama.

Nalaze se po centralnoj Australiji. Naseljavaju peskovita zemljišta, livade i žbunjake. Hrane se termitima, paucima i sitnim reptilima.

Razmnožavaju se od jula do februara. Trudnoća traje 11 dana, najkraće za sve životinje. Rađa se 6-8 mladih koji ostaju u torbi 40 dana a postaju nezavisni sa 70 dana. Obično se rađa dva legla po sezoni. 



Sminthopsis virginiae (de Tarragon, 1847)

Dunart crvenih obraza se nalazi u Australiji i Novoj Gvineji. Podvrsta S. v. virginiae se javlja u Kvinslendu. Podvrsta S. v. nitela se javlja u Severnoj Teritoriji, a S. v. rufigenis u Novoj Gvineji. Stanište uključuje šume, otvorene stenovite šume, savanske livade, močvare, granice tropskih šuma.

Totalna dužina tela meri 167–270 mm; Teže između 18 i 75 grama. Rep im je tanak bledopink boje.

Hrane se uglavnom sitnim reptilima. 

Razmnožavaju se od oktobra do marta. Trudnoća traje 15 dana, a mladi postaju nezavisni sa 65–70 dana, a sazrevaju sa 4–6 meseci.



Sminthopsis granulipes Troughton, 1932

Belorepi dunart ili pepeljasti dunart okupira dva razdvojena područja u Zapadnoj Australiji. Stanište im se sastoji od obalnih vresišta i proređenih do gustih šipražja ponekad sa male eukaliptusom. Uglavnom se hrane insektima. Totalna dužina tela im meri 126-168 mm, a težina varira između 18-35 grama. Rep je pri osnovi braon, a na kraju beo.

Razmnožavaju se od juna do avgusta, a mladi se osamostaljuju do oktobra.

 

Sminthopsis aitkeni Kitchener, Stoddart and Henry 1984

Dunart ostrva Kengur je tamnosivi dunart sa svetlije obojenom trbušnom stranaom. Celokupna dužina tela 170mm-198mm, a težina 20-25 grama. 

Nalaze se samo na zapadnoj polovini ostrva Kengur u Južnoj Australiji, jedini je endemit ostrva. Naseljava vresišta na lateritnom zemljištu.  

Sezona parenja odvija se od septembra do januara.

Vrsta je kritično ugrožena.



Sminthopsis boullangerensis Crowther, Dickman & Lynam, 1999

Dunart ostrva Boullanger nalazi se samo na ovom ostrvu u Zapadnoj Australiji. Smatran je podvrstom S. griseoventer, zbog čega nije ni procenjena njegova ugroženost.

Sminthopsis griseventor (Kitchener, Stoddart & Henry, 1984)

Sivotrbuhi dunart nalazi se u Zapadnoj Australiji na jugozapadnoj obali. Ne nalaze se dalje od 100 km od obale.Stanište obuhvata šume, vresne šume, močvare, gusta stara vresišta. 

Celokupna dužina tela meri 130–192 mm. Teži 15-25 grama. Hrane se insektima, sitnim sisarima, reptilima, vodozemcima kao i svežim plodovima.
Rađa se samo jedno leglo.


Sminthopsis longicaudata Spencer, 1909

Dugorepi dunart ima duži rep od tela. jedan je od krupnijih dunarta sa celokupnom duzinom tela 260-306 mm, a od toga rep meri 180-210 mm. Teže 15-20 g.
Nalazi se u Zapadnoj Australiji do Severne Teritorije i Južne Australije. Stanište uključuje akacije, kamenjare sa busenastom travm i žbunjem, kao i visok otvorena žbunasta i šumska područja. Hrane se beskičmenjacima.
Imaju brze skokove. Razmnožavaju se od oktobra do novembra, kada kopaju rupe ispod debla i prave gnezda od trave. Leglo broji 6 mladunca. Lokalno se smatraju ugroženim.

Sminthopsis archeri Van Dyck, 1986

Kestenjasti dunart se nalazi na Papui Novoj Gvineji i u Australiji na poluostrvu Kejp Jork, Kvinslend; južno do Brisbejna. Njegovo stanište u Australiji se sastoji od visokih šuma koje se nalaze na crvenom zemljištu. U Papui se nalazi i u savanama. Hrane se insektima, vodozemcima, reptilima i sitnim sisarima.

Celokupna dužina tela meri 167–210 mm, a težina 15–20 g. Pare se od jula do oktobra.

Sminthopsis dolichura (Kitchener, Stoddart & Henry, 1984)

Mali dugorepi dunart naseljava dve razdvojene oblasti (u zapadnoj i južnoj Australiji), ali nisu identifikovane podvrste. Stanište obuhvata suve sklerofite, šume, polusušne šume, mele vegetaciju (visoka, otvorena ili manje otvorena), žbunjišta i otvorena vresišta.Ishrana slična prethodnoj vrsti.

Totalna dužina tela meri 150-200 mm, a od toga rep meri 85-105 mm.

Ženke žive dve godine, mužjaci samo jednu. Mužjaci okupiraju velike teritorije. Pare se od marta do avgusta. 

Sminthopsis fuliginosus (Gould, 1852)

Čađavi dunart se nalazi u Zapadnoj Australiji. Jedan je od manje poznatih dunarta, pa je malo i poznato o njegovoj ugroženosti. Smatran je podvrstom običnog dunarta (S. murina).

Sminthopsis gilberti Kitcher, Stoddart & Henry, 1984

Gilbertov dunart se nalazi u južnom pojasu Zapadne Australije, blizu granice sa JužnomAustralijom. Naseljava vresišta i vresne šume, suve sklerofilne šume, semiaridne šume i male žbunje. Hrani se uglavnom insektima.Gnezdi se u rupama iznad zemlji ili u gustom žbunju.

Totalna dužina tela meri 155-180 mm, a težina 14-25 g.

Sminthopsis leucopus (Gray, 1842)

Belonogi dunart se nalazi na Tasmaniji i u Australiji. Javlja se duž obala i u unutrašnjim planinskim oblastima do 400 m nadmorske visine. Ranjiva su vrsta.

Celokupna dužina tela meri 70–110 mm, a težina 19–27 g.

Za razliku od debelorepih dunarta, ovi zahtevaju stanište sa 50% šuma. Druga staništa uključuju busenaste pašnjake, područja sa trskom i vlažna vresišta. Oba pola su teritorijalna. Hrane se beskičmenjacima i reptilima.

Sminthopsis murina (Waterhouse, 1838)

Vitkorepi dunart ili obični dunart naseljava istočnu i jugoistočnu obalu kao i unutrašnjost Australije od poluostrva Kejp Jork do Južne Australije. Postoje dve podvrste: S. m. murina se nalazi po celom arealu vrste, a S. mu. tatei se nalazi samo u Kvinslendu. Nalaze se na nadmorskim visinama između 60–360 metra. Stanište uključuje male žbunove, sušne šume i suva vresišta, ivice kišnih šuma i močvare.U nekim staništima ulaze u stanje torpora.

Prosečna dužina tela je 7-12 cm, a repa 5.5-13 cm. Teže između 16-40 grama.Hrane se insektima i paucima.

Ženke se mogu doživeti i drugu godinu. Leglo broji 8-10 mladunca. 

Sminthopsis murina albipes

Sminthopsis hirtipes Thomas, 1898

Dlakonogi dunart ima sive dlake na dnu zadnjih stopala, zajedno sa dugim dlakama na bokovima stopala. Sličan je oldea dunartu, sa gornjom stranom žutobraon boje i donjom belom stranom. Ova vrsta naseljava tri razdvojene oblasti; Stanište uključuje aridne i semiaridne šume, vresišta i savane. Žive u rupama iskopanih od strane pauka ili mrava i sličnih životinja.

Totalna dužina tela meri 147–180 mm; Teže između 13-19 grama. 

 

Sminthopsis ooldea Troughton, 1965

Oldea dunart, poznat i kao Trutonov dunart, sličan je dlakonogom dunartu. Gornja strana tela mu je sivkastožuta, donja bela sa tamnim šarama na temenu, čelu i ispred očiju. Rep mu je ružičast. Totalna dužina meri 115-173 mm; teže 10-18 grama.

Nalaze se od Severne Teritorije do Južne Australije i istoku Zapadne Australije. Stanište uključuje šume eukaliptusa i akacije, vresišta male šbunova i busenaste pašnjake, niske žbunove i visoke otvorene žbunove. Hrane se insektima.

Radjaju 8 mladih od septembra do novembra.

Sminthopsis psammophila Spencer, 1895

Peščani dunart poznat je iz četiri raštrkane sušne oblasti Australije: Severna Teritorija, Zapadna Australija, dve u Južnoj Australiji. 

Toliko su retki da se malo zna o njima. Spadaju u najkrupnije i najređe dunarte. Boja im je siva do mrkožuta. nalaze se u niskim peščanim dinama, delimično u blizini busenja. Ugrožena su vrsta.

Sminthopsis youngsoni McKenzie & Archer, 1982

Mali dlakonogi dunart je široko rasprostranjena i uobičajena vrsta, koja se nalazi u mnogim pustinjskim oblastima Zapadne Australije, Severne Teritorije i Kvinslenda.

Razlikuje se od veoma sličnog dlakonogog dunarta po manjoj veličini i manje dlakavim stopalima.


Powered by blog.rs